Društveno odgovorno poslovanje (DOP) u turizmu

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj i svijetu – prvenstveno po zapošljavanju i prihodima. Iako je sektor bio snažno pogođen gospodarskom krizom, danas je jedan od onih koji pokazuju najbrže znakove oporavka.

S druge pak strane, turizam je složena gospodarska djelatnost – karakterizira ga sezonsko zapošljavanje, niske plaće i višak neplaćenih radnih sati. Stoga je jasno vidljivo da DOP treba imati mjesto u poslovanju turističkih organizacija. DOP u turizmu ima veliki potencijal ako se ozbiljno shvati njegova primjena u zaštiti okoliša, radu s djelatnicima, lokalnim suradnicima i kooperantima, zadovoljavanju potreba kupaca/klijenata do odgovornog djelovanja u lokalnoj zajednici. Organizacije koje se bave turističkom djelatnošću trebaju voditi računa o vlastitim odlukama i posljedicama kojima utječu na ljude, društvo i okoliš. Zapravo, održivost mora postati imperativ svih dionika u turizmu.

DOP u turizmu propituje način na koji se koriste prirodna i kulturna dobra, štiti okoliš, radi na očuvanju krajolika, bioraznolikosti i kulturnog nasljeđa. U odnosu prema zaposlenicima potiče se pravednost i odgovornost, jednako kao i u odnosu prema dobavljačima i gostima. Potiče se pravedno korištenje lokalnih proizvoda i usluga, kao i što veća suradnja s lokalnom zajednicom u svrhu poboljšanja kvalitete života lokalnog stanovništva.

Instrumenti mjerenja DOP-a u turizmu

Postoje različiti formalizirani instrumenti u mjerenju DOP-a: ISO standard 14001 i ISO 26000, zatim EMAS (III) – Shema upravljanja okolišem i njegova ocjenjivanja ili pak marke kvalitete ili oznake okolišnog i društveno odgovornog poslovanja turističkih organizacija (npr. Plava zastava).
 

Osim formaliziranih instrumenata, postoji cijeli niz neformalnih shema, kodeksa i organizacija koje postavljaju standarde DOP-a u turizmu:

- 1992. godine osnovana je Međunarodna hotelska inicijativa za okoliš (IHEI)-  smjernice i preporuke pomogle su podići standarde prakse zaštite okoliša u hotelskom sektoru, a za mnoge hotele evidentirane su i značajne uštede u poslovanju.

- Globalni etički kodeks za turizam - Kodeks govori o deset važnih područja djelovanja: doprinos turizma uzajamnom razumijevanju i poštovanju među narodima i društvima; turizam kao sredstvo osobnog i kolektivnog ispunjenja; turizam kao čimbenik održivog razvoja; turizam kao korisnik kulturne baštine čovječanstva i čimbenik njezina očuvanja; turizam kao djelatnost koja koristi zemljama i zajednicama domaćinima; obveze sudionika u turističkom razvoju; pravo na turizam; sloboda kretanja turista; prava radnika i poduzetnika u turističkoj industriji i provedba načela Globalnoga etičkoga kodeksa za turizam.

- Vijeće za globalni održivi turizam (Global Sustainable Tourism Council – GSTC) međunarodno je tijelo koje potiče znanje i razumijevanje praksi održivog turizma promovirajući usvajanje univerzalnih principa održivog razvoja. To postiže različitim programima kao što su međunarodna standardizacija, destinacije, obrazovanje i treninzi, dostup tržištima i akreditacija. Članice su Vijeća raznolike – od UN-agencija, vodećih putničkih organizacija, hotela, turističkih zajednica, turoperatora, pojedinaca i zajednica koje sve zajedno žele usvojiti najbolje prakse održivog turizma. Osnova je djelovanja Vijeća razvoj kriterija koji će na globalnoj razini poslužiti kao vodeći principi i minimalni zahtjevi koje svaki poslovni pothvat u turizmu ili turistička destinacija mora postići kako bi štitila svjetske prirodne i kulturne resurse, istovremeno omogućujući turizmu da se dokaže kao potencijalno dobar alat u zaštiti okoliša i smanjenju siromaštva.

- Inicijativa turoperatora za održivi razvoj turizma (Tour Operators’ Initiative for Sustainable Tourism Development – TOI) razvila se uz podršku UN-ova Programa za okoliš (UNEP), UNESCO-a i Svjetske turističke organizacije. Tom se inicijativom turoperatori okreću prema održivom turizmu, obvezujući se na primjenu koncepta i standarda održivog razvoja u svom poslovanju te na razvoj i implementaciju zajedničkih aktivnosti kojima je cilj promocija metoda i postupaka poslovanja koji su u skladu s održivim razvojem.

 

Deklaracija iz Cape Towna o odgovornom turizmu iz 2002. godine definira sljedeća načela/karakteristike društveno odgovornog poslovanja u turizmu:

  •  „umanjuje negativne učinke na gospodarstvo, okoliš i društvo
  • ostvaruje veću gospodarsku korist za lokalno stanovništvo i povećava dobrobit zajednica domaćina
  • poboljšava uvjete rada i dostupnost turizma
  • uključuje lokalno stanovništvo u odlučivanje koje utječe na njihov život i životne prilike
  • pozitivno utječe na očuvanje prirodne i kulturne baštine, prihvaćajući raznolikost
  • pruža ugodnija iskustva turistima kroz suvislije kontakte s lokalnim stanovništvom, veće razumijevanje lokalne kulture, društva i okoliša
  • omogućava pristup osobama s poteškoćama u kretanju
  • odgovorni turizam jest kulturološki osjetljiviji, potiče stvaranje poštovanja između turista i domaćina te pomaže jačanju lokalnog ponosa i izgradnji pouzdanja“.


Europska alijansa za odgovoran turizam i ugostiteljstvo (European Alliance for Responsible Tourism and Hospitality – EARTH) definirala je sljedeći, vrlo primjenjiv set smjernica, koje su u vodiču detaljno pojašnjene, a primjenjive su i na poslovne organizacije u turizmu i kupce/klijente:

1. organizacija putovanja na okolišno prihvatljiv način
2. pažljiv odabir smještaja koji zadovoljava okolišne i društvene standarde
3. odabir destinacije koja radi na održivom razvoju
4. uključivanje lokalne zajednice u turističke proizvode
5. plaćanje odgovarajuće cijene, koja pokriva troškove turističkog proizvoda, dovoljna je za pravednu plaću djelatnika te doprinosi razvoju lokalne zajednice
6. poštivanje standarda rada (ILO49 standarda, lokalnog zakonodavstva)
7. gospodarska suradnja koja uključuje uzajamno poštovanje, pouzdanost, transparentnost i odgovornost svih dionika u turizmu
8. transparentnost prema kupcima/klijentima.
 

Jedna od najaktivnijih organizacija u obrazovanju i razvoju društveno odgovornog poslovanja na našim prostorima je Travelife – vodeća inicijativa za osposobljavanje, upravljanje i certificiranje turističkih tvrtki koje su posvećene održivom razvoju. Travelife je nepristran i priuštiv sustav koji turoperatorima i turističkim agencijama pomaže upravljati i unaprjeđivati društvene te okolišne utjecaje time što se pridržava kriterija održivosti. Sustav Travelife za hotele podržava smještajne kapacitete sa znanjem i instrumentima koji poboljšavaju održivost. Postizanjem društvenih i okolišnih standarda Travelife, postiže se korist u uštedi troškova i marketingom poslovanja (Travelife certifikati) dobiva se prednost nad konkurencijom.
 
Na razini EU, Komisija je uvela različite alate za olakšavanje pristupa okolišnom upravljanju u poslovanju kao što je Ekomarkica (Eco label) – Hrvatska je uvela oznaku Prijatelj okoliša početkom 90-ih godina 20. stoljeća. Ujedno, Komisija je članicama omogućila implementaciju legislative o zaštiti okoliša u njihove strateške i planske dokumente.

U tome smjeru, Komisija je pružila podršku Mreži europskih regija za održivost i konkurentnost europskog turizma (NECSTouR) i mreži EDEN destinacija u razvoju sustava pokazatelja za održivo upravljanje destinacijama.


Izvor: Društveno odgovorno poslovanje i društveno poduzetnički pothvati u turizmu, Teo Petričević