Ponedjeljak - petak - 8:00 - 16:00

Volonturizam

Volonturizam je način da bolje upoznate novu zemlju i ujedno igrate važnu ulogu u lokalnoj zajednici.

Zašto još uvijek volontiramo van svoje zemlje?

Volonturizam 14.04.2017.

Ideja volonturizma je slavljena i ismijavana, hvaljena i osporavana. Termini 'volonturist' i 'volonturizam' su rasprostranjeniji nego ikad prije, od NY Times-a do satiričnih video snimaka. Ljudi također počinju prihvaćati volonturizam kao nešto više od zabavnog izraza. Preispituju ga u praksi i pitaju se o njegovoj etičnosti, piše Pipa Biddle.

Uprkos kritikama volonturizma, putničke tvrtke nastavljaju racionalizirati zašto ima smisla volontirati u inozemstvu. Volonterska putnička industrija predstavlja svoje aranžmane kao značajne, kao nešto što mijenja život, a pristupačno je. Ovakva putovanja su atraktivna, posebno za mlade i one koji nemaju posebnih vještina. A kada negoduju zbog usluge ili prilike da zarade novac, tržište im odgovara nuđenjem prilike.

Ipak, mora postojati ključni uzrok izvan neodređene želje da se učini dobro koji navodi dobronamjerne ljude da kupuju volonturističke doživljaje. Mora postojati razlog zbog kojeg, usprkos očitoj činjenici da nije učinkovitije niti u najboljem interesu za zajednice, ljudi ipak to rade.

Šta nas dovodi do volontiranja u inozemstvu?

Ako na putničku industriju pogledate samo iz perspektive volontera sve je prilično slatko. Logično je zašto ljudi žele sudjelovati. Ljudi volontiraju i nastavit će volontirati u inozemstvu zato što:
•    Zbog rada se osjećaju dobro
•    Žude za avanturama
•    Žele naučiti nešto o sebi
•    Žele učiti o svijetu oko sebe
•    Žele otvoriti svoje oči
•    Ono što vide ostaje im za cijeli život
•    Nitko ne bi trebao živjeti u siromaštvu
•    Svi bi trebali da imaju pristup čistoj vodi i pouzdanom zdravstvu
•    Obrazovanje je ljudsko pravo
•    Birokracija je previše spora
•    Žele pomagati…

Međutim, ovo je previše uzak način da bismo promatrali tu industriju. Kad istražujemo volonturizam, moramo uzeti u obzir i mišljenja lokalnog stanovništva i profesionalaca koji poznaju prostor.

Upamtite kome bismo trebali pomagati

U seriji članaka objavljenih 2007. godine, kao dijela izvještaja za Brookings Institution's Brookings Policy Brief Series, David Caprara raspravlja o nekim prednostima volonterskog putovanja. On ističe pozitivan utjecaj koji takav rad ima na sudionike i piše da međunarodno volontiranje „ima tendenciju razvijati trajne navike u angažiranju građanstva“. Ono poboljšava i živote tih dalekih zajednica i živote zajednica tih volontera.

Međunarodno volontiranje

Nikad nisam tvrdila da volonterska putovanja, i unutar vlastite zemlje i u inostranstvu, ne pružaju priliku za učenje i mogućnost rasta za one koji ih praktikuju. To bi bio prilično glup argument, pogotovo zato što vjerujem da je ono što sam ja danas oblikovano putovanjima na koje sam imala prilike otići, a neka od njih su bila volonturistička.

Od pakiranja povrća za siromašne obitelji u Conneticutu do rada sa djecom zaraženom virusom HIV-a u Dominikanskoj Republici, ja sam ono što jesam zbog perspektive i vrste poslova koji su mi pruženi tijekom volontiranja. Ta putovanja su me učinila društveno i globalno svjesnijom, dajući zamah onome što je postalo strast za održivim razvojem usmjerenim na zajednice.

Ali stavimo po strani tko sam postala i to što se svaka osoba koja volontira mijenja, zato što to ne bi trebalo biti primarna svrha volonterskog putovanja. Gotovo svaki članak koji sam napisala susretao se s istom kritikom: „ali to mijenja moj život/život mog djeteta, zar nije vrijedno toga?“.  Žao mi je, ali nije, to nije dovoljno dobar razlog.

Ako je svrha vašeg putovanja pomoći nekome, a pritom uspjeh svog putovanja mjerite time koliko ste pomogli sebi, onda balansirate na pogrešnim moralnim proračunima.

Ne kažem da ne trebate nikada volontirati u inozemstvu, naravno, ali radite to imajući nešto drugo na umu. Budite sigurni da su vam motivi zbilja nesebični i da imate nešto vrijedno za pružiti.

Podešavanje naših metoda i marketinga

Postoje dobri razlozi zašto nas privlače volonturistička putovanja, ali dokle god se uspjeh putovanja mjeri doživljajem volontera, mi smo na pogrešnoj strani jednadžbe i osuđeni smo na propast.

Umjesto da pokušavamo izmjeriti prednosti za volontera trebalo bismo gledati koje su prednosti za zajednicu. To je proces promatranja i proučavanja koji nas vodi k održivom razvoju bez uništavanja prilike za putovanjem i avanturom. I nakon svega, naravno da želimo da istaknuti volonturistička putovanja. Poticaj koji inspirira mladu osobu na volontiranje je pravi poticaj, a razlozi zbog kojih to želi su pravi razlozi.

Volonteri s posebnim vještinama

Namjera nije problem. Izvršenje jest. Sad treba taj impuls usmjeriti direktno na moralni i produktivni odgovor: putovanje na način koji osnažuje lokalne zajednice i ulaže u njih je bolje od pretpostavke šta je prava stvar za njih i prepisivanja naših nevještih mladih ljudi kao rješenja.

Šta sve ovo znači za mene?

Dobro je imati želju za putovanjem i dobro je htjeti nekome pomagati, ali kombinacija putovanja na nova mjesta i rada na razvoju je rijetko jednostavna kao što organizatori i putničke organizacije predstavljaju. Umjesto da potrčite rezervirati aranžman, razmislite o sljedećim stavkama prije planiranja svog sljedećeg putovanja:

1. Kamo želite putovati i zašto?
Putovanje je uzbudljivo i trebali biste putovati što više možete, ali važno je da znate zašto želite posjetiti određeno mjesto. Sasvim je u redu biti turist u Tanzaniji, a volonter u svom gradu. Zapitajte se: Kamo želim otići i zašto?

2. Imate li zaista vještine potrebne za volontiranje u inozemstvu?
To što znate engleski ne čini vas profesorom engleskog jezika. Bolje razmislite o tome za koje poslove ste kvalificirani i mogu li dolari koje biste potrošili u toj sredini zapravo učiniti više. Zapitajte se: Kome zapravo ja pokušavam pomoći i imam li potrebno znanje i vještine da to i ostvarim?

3. Je li volontiranje zaista jedini način da podržite zajednicu?
Postoji mnogo načina da podržite zajednicu, a da ne sudjelujete u volonturističkim inicijativama. Na primjer, odsjedajte u malim hotelima/hostelima u vlasništvu lokalaca umjesto u velikima čiji su vlasnici stranci. Zapitajte se: Postoji li način da putujem u mjesto u koje želim, koji će podržati lokalnu zajednicu direktno, a da to nije volontiranje?

Podržite lokalne poslove dok ste na putovanju

Upitajte se je li volontiranje zaista za vas. Ako nakon čitanja ovoga niste sigurni je li volontiranje dobra stvar za vas, ali i dalje želite pomoći zajednicama po svijetu, putujte drugačije ili nađite sredstva da upoznate druge slične ciljeve putovanja, Postoje alternative:
•    Živite u lokalnoj porodici (nije samo za studente!).
•    Upišite tečaj jezika.
•    Nađite neku organizaciju (NVO, volonterski centar i sl.) koju želite podržati, posjetite ih ili ponesite donaciju. (Napomena: molim vas, ne nosite „poklone za djecu“ već donirajte stvari/novac provjerenim organizacijama.)
•    Podržite lokalne poslove, hotele i prodavnice dok ste na putu.
•    Sačekajte. Ako još uvijek niste vješti sačekajte s ostvarenjem sna još malo.

Vode li vaše misli i odgovori i dalje prema volontiranju? Ova serija tekstova je bila prilično gruba prema volontiranju u inozemstvu, ali apsolutno postoje situacije kada je volonter u zajednicama pozitivna stvar. To samo nije onoliko često koliko marketing želi da mislite da jeste.

Ako vladate nekim posebnim vještinama koje nisu poznate u tim sredinama i još uvijek želite volontirati, učinite to. Samo volontirajte odgovorno.
Temeljito istražite one koji osmišljavaju program i organizaciju–domaćina s kojom ćete volontirati. Kad god je moguće radite direktno s takvim organizacijama i budite iskreni prema sebi u vezi s tim što možete postići za vrijeme svog boravka tamo. Ponekad to nije mnogo.

I, upamtite da je obučavanje lokalca kao da učite čovjeka pecati. Prenošenjem svojih vještina možete ostvariti mnogo veći utjecaj nego što biste inače.

Izvor: https://www.gooverseas.com/industry-trends/voluntourist-dilemma/why-we-do-it-anyway


Projekt financira EU

„Europsku uniju čine 28 zemalja članica koje su odlučile postupno ujediniti svoja iskustva, resurse i sudbine. Europska unija se obvezuje dijeliti svoja postignuća i vrijednosti s državama i narodima izvan njenih granica.“