Ponedjeljak - petak - 8:00 - 16:00

Volonturizam

Volonturizam je način da bolje upoznate novu zemlju i ujedno igrate važnu ulogu u lokalnoj zajednici.

Koja je uloga novca? Ekonomska strana volonterskog putovanja

Volonturizam 14.04.2017.

U prvom dijelu serije tekstova o volonturizmu razmatrali smo etičku stranu volonturizma. U ovom dijelu, pažnju ćemo usmjeriti na još jedan aspekt industrije: novac. Konkretno, na pitanje – koji je ekonomski utjecaj volonturizma? Gdje ide novac? I kako utjecaj možemo učiniti upečatljivijim i efikasnijim?

Svjetsko tržište volonterskih putovanja ostvari preko dvije milijarde američkih dolara godišnje. Procijenjeno je da 10 miliona ljudi svake godine učestvuje u putovanju koje se temelji na nekoj vrsti volonterskog rada. I ovaj broj nastavlja da se povećava, ali taj rast nije nužno dobar.

Gledajući ekonomsku stranu volonturizma možemo uočiti mane u logici koja se koristi da bi se on podržao.
Scenarij br. 1: volontersko putovanje
•    Iznos troškova:
•    Osobni troškovi volontera x 12 = 12.000 USD (Jedan dio se vraća u lokalna poslovanja.)
•    Administrativni troškovi: 2.000 USD
•    Za projekt: 10.000 USD

Uzmimo tipično volontersko putovanje. Recimo da imate 12 ljudi koji plaćaju po 1.000 dolara (prije puta) da bi išli u Južnu Ameriku da grade novu spavaonicu u sirotištu. 1.000 dolara po osobi je otprilike iznos taksi za svakog od njih. Tako da grupa potroši ukupno oko 24.000 dolara.
Ovaj iznos pokriva troškove tokom boravka grupe u Peruu: njihove obroke, smještaj, transport, ekskurzije i aktivnosti. Uz to, doprinosi ukupnim troškovima gradnje projekta.

Scenarij br. 2: donacija umjesto putovanja
•    Iznos troškova:
•    Osobni troškovi volontera x 12 = O USD
•    Administrativni troškovi: 2.000 USD
•    Ukupno za projekt: 22.000 USD

Recimo sada da vi, kao teoretski sudionik, priznate da bi 24.000 dolara vaše grupe više doprinijelo projektu nego vaše volontiranje. Potpomogli biste zapošljavanje lokalnih radnika i kupovinu lokalnog materijala umjesto onog jeftinijeg s masovnog tržišta. Ako ovo priznate, onda morate priznati i da je to što radite na kraju krajeva za sebe, ne zbog pomaganja. Ovim ne kažem da vi ne pomažete neposredno i u površnom smislu volontirajući. Utoliko bolje, to znači da je vaše prisutstvo neophodno za uspjeh projekta.

Ipak ću istaknuti jedno upozorenje: prisutstvo volontera zaista generira prihod lokalnih poslova (kada volonteri troše novac na užine, vodu ili neke druge osobne predmete) i obitelji kod kojih odsjedaju, a koje obično primaju nadoknadu u zamjenu za ugošćavanje volontera. Tako da prava donacija ide dalje podržavajući razvoj projekta, ali često prisutstvo volontera donosi prihode i drugima, indirektno povezanima, i poslovnom sektoru i samoj zajednici.

Volonterski građevinski projekt

Ovaj primjer se posebno odnosi na ljude koji putuju u inozemstvo kako bi sudjelovali u aktivnostima za koje postoji lokalni majstor koji je mnogo talentiraniji za taj posao i potreban mu posao. Ako niste liječnik, inženjer ili ne posjedujete nijednu drugu specijaliziranu vještinu u svojoj zajednici, najvjerojatnije će vaše prisutstvo uzeti posao nekom iz zajednice u koju ste otputovali. Takvim postupcima vi se petljate u financije mjesta kojem želite pomoći.

Evo još jednog načina da mislite o tome: vaših 24.000 dolara ne samo da bi sagradilo sirotište već bi u samu zajednicu ubrizgalo prijeko potrebni kapital, dalo početni financijski udar na mnogo održiviji način nego bilo koja druga vrsta pomoći. Pa ipak, vi birate da date samo dio toga. Najveći dio vašeg novca je utrošen na pokrivanje troškova vašeg boravka na tom mjestu.

Neregulirano rastuće tržište

Tržište volonterskih putovanja je skoro potpuno neregulirano. Pomislili biste da postoji neka vrsta jedinstvenog nadzora zbog značajnog problema oko efekta koji prvenstveno neobučeni i uglavnom kratkotrajni putnici imaju na zajednice koje posjećuju. Ne postoji. Neke manje turističke organizacije i neprofitne organizacije pokušavaju takvo nešto osigurati. Čak se i oni bore kako bi mapirali tržište i primijenili očekivanja industrije.

Kako tržište nastavlja rasti, molbe za nekom vrstom regulacije postaju sve glasnije. Potencijalni putnici, turoperateri i koordinatori, zajednice preplavljene dobronamjernicima, ali najčešće slabo pripremljeni volonteri – svi oni traže regulaciju. Bez toga je nezakonitim kompanijama prelako iskoristiti i volontere i zajednice.

Eksperti znaju da se ova eksploatacija već dešava. Gabriel Popham koji piše za Thomson Reuters Foundation skreće pažnju na direktnu vezu između „rasta multimilijarderske volonturističke industrije“ i „brige oko pretjeranog eksponiranja osjetljivih zajednica stranim radnicima bez odgovarajućih vještina i nepouzdanim operatorima koji eksploatiraju strance zbog profita“. Kritičari industrije već dugo ističu ovaj problem, ali je on tek počeo pojavljivati se u mainstream medijima.

Da, postoje satirični viralni video snimci koji su došli do mase ljudi. Prava diskusija o ovom problemu mogla bi pomoći volonterima kvalitetnije odabrati način na koji će pomoći zajednicama u inozemstvu. Kao rezultat, manje novca bi bilo potrošeno na troškove putovanja i prekomjerne troškove, a time bi više novca otišlo u zajednice gdje je potrebniji. 

Prilike na tržištu mame turističke gigante, a ne eksperte za razvoj

U ljeto 2015. godine kompanija Carnival Cruises najavila je novu liniju kruzera koja bi povezivala odmor na Karibima s volonterskim aktivnostima. Hvaleći svoj novi proizvod kao inovativan, oni su zaista uskočili u već ekspanzivno volonturističko tržište. Volonterskim radom su nazivali rad za koji nisu potrebne posebne vještine na egzotičnim destinacijama. Putnici su mogli birati različite aktivnosti, uključujući i „predavanje engleskog jezika u školama, pomaganje u uzgoju kakaa i građenje sistema za pročišćivanje vode“.

Prva mega-korporacija koja je zagazila u vode volonturizma daje nam signal da postoje velike mogućnosti tržišta. Imala sam prilike razgovarati s direktoricom ove tvrtke nedugo nakon što su najavili da će prva destinacija biti mjesto koje dobro poznajem, grad Puerto Plata u Dominikanskoj Republici.

Jedva sam čekala čuti  što se to sprema i bila prilično nervozna po tom pitanju. Ono što sam čula je zapravo bila poslovna prilika maskirana u društveno dobro i prezentirana kao inovacija. Njihov optimizam iskazan kroz govor o transformaciji („naša želja nije samo da promijenimo mjesto već i da promijenimo život putnika...“ bio je predvidljiv. Njihovi odgovori na pitanja o učinkovitosti svega toga također.

Pitala sam zašto žele da putnici s kruzera rade poslove poput sadnje drveća ili građenja sustava za pročišćavanje vode, kad ima dovoljno mještana koji već znaju raditi ovakve poslove. Tvrdili su da radna snaga jednostavno ne postoji. U ovako nešto bi teško povjerovao svako tko se makar vozio kroz Dominikansku Republiku. I ponovo su potrebe lokalne zajednice bile sekundarne u odnosu na potrebe tržišta.

U pravu su bili za koncept dugotrajnog angažiranja. Tvrdili su da će fizičko prisutstvo turista, a ne pisanje čeka ili doniranje lokalnih organizacija, stvoriti „stalan priljev posla“ za lokalne poslove. Ovaj koncept je sastavni dio ekonomskog razvoja.

Lako je shvatiti zašto se putnici vezuju za reklame ovakvih i sličnih volonturističkih iskustava. Mi želimo pomoći. Volonturizam uvijek polazi od dobrih namjera.

Prestanimo da stavljamo profit ispred napretka

 „Postoje male lokalne jedinice, kao i velike korporacije koje volontiranje vide kao način za stjecanje profita prije nego integralni dio dugoročne strategije za stvarne potrebe zajednice. U najboljem slučaju, ovakav stav može volontiranje učiniti gubljenjem vremena, a u najgorem slučaju može i nanijeti zlo“, tvrdi Simon Hare, direktor razvoja jednog britanskog dobrotvornog društva.

Prijateljstvo s lokalcima

Prodaja društvenog dobra čini se ključnim za ekonomiju volonturizma, kao i sama putovanja. U marketingu i prodaji leži sposobnost mijenjanja svijeta koje je ovo tržište već razvilo. Ovim ne kažem da je društveno dobro loša stvar – srce volonterskih putovanja je svakako na svom mjestu, ali zbog pogrešne ekonomije i nedostatka propisa, volonturizam često nema za rezultat očekivani efekt.

I zato, umjesto da pokušamo kupiti naš put za promjenu društva, preusmjerimo našu energiju. Prihvatimo i druge načine činjenja dobra za zajednice koji su podjednako održivi i uključuju i naša putovanja na ta mjesta. Uronite u kulturu mjesta. Podržite lokalno poslovanje. Sprijateljite se. Učite. Aktivno podržite zajednice koje posjećujete i bez kupovine brendirane majice ili hvatanja čekića.

Vrijeme je da postrožimo propise

Volonturističko tržište je veliko. Vrijedi 2 milijarde godišnje i dalje raste, vrijeme je da ga prihvatimo ovakvim kakvo jest. To je čitava industrija kojoj su potrebne regulative da bi održala standarde efikasnosti i održivosti.

Volonturističke tvrtke i oni koji idu na njihova putovanja bez nadzora će ugroziti one zajednice kojima žele pomoći. Oni ih izlažu neodrživoj i neetičkoj praksi. Cijele gradove pretvaraju u zamorčiće, ispitanike za nevješte zapadnjačke sanjare. Mentalitet „spasioc svijeta“ koji volonturizam utjelovljuje je hvale vrijedan, a nama su zaista potrebne svježe ideje i mladenački entuzijazam kad se hvatamo u koštac sa svjetskim problemima.

Također nam je potrebno sistematsko razmišljanje, kao i pragmatične strategije i pažljive alokacije resursa. Moramo osnažiti lokalne zajednice da manifestiraju promjene koje žele vidjeti, a ne samo promjene koje tvrtke s druge strane svijeta odluče da su njima potrebne.

Izvor: https://www.gooverseas.com/industry-trends/voluntourist-dilemma/the-economics-of-voluntourism

Projekt financira EU

„Europsku uniju čine 28 zemalja članica koje su odlučile postupno ujediniti svoja iskustva, resurse i sudbine. Europska unija se obvezuje dijeliti svoja postignuća i vrijednosti s državama i narodima izvan njenih granica.“