Ponedjeljak - petak - 8:00 - 16:00

Iako se još čini kao daleki san, overturizam nas čeka već idućeg ljeta

Iako se još čini kao daleki san, overturizam nas čeka već idućeg ljeta

S povratkom turističkog prometa puno je odredišta koja su se ovih dana prisjetila svog starog problema, hrpa smeća, zagušenih prometnica, pretrpane kanalizacije, visokih cijena najma i kvadrata stanova.

Overtourism. Na pojam koji označava prekomjerni turistički promet u ove dvije godine gotovo da smo zaboravili. Kao i na sve njegove ozbiljne posljedice, od kvalitete života lokalaca, prevelike ovisnosti o turizmu pa sve do utjecaja na okoliš i klimatske promjene.

Od prošlog proljeća pojam se izgubio u drugoj krajnosti, onoj u kojoj se vide ribice u moru venecijanskih kanala. No s povratkom turističkog prometa, koji je sve izgledniji, puno je odredišta koja su se ovih dana prisjetila svog starog problema, hrpa smeća, zatrpanih prometnica, pretrpane kanalizacije, visokih cijena najma i kvadrata stanova.

Ako pričamo o Hrvatskoj, u gotovo dvije godine zazivanja održivog turizma rijetki su ovu dugačku stanku iskoristili da se zaista preslože i krenu nekim zdravijim putem. Tako i dalje imamo vijesti o novim devastacijama prostora i obale, neriješenim problemima odlaganja otpada i odvoda kanalizacije u more, prometnim čepovima bez pokušaja prilagodbe i regulacije. Istina je da se takve stvari ne rješavaju preko noći, pa ćemo vidjeti kako će se primjerice ubuduće trošiti novac EU za oporavak.


Preusmjeriti potrošnju gostiju

A zaista, pokazalo se i ovog ljeta, manje je više. Opet je najbolji promet, uz naravno najveći prihod po gostu, ostvaren u luksuznom ili bar kvalitetnom smještaju, u luksuznim vilama traži se krevet više, pune se rezervacije skoro do sredine jeseni.

I jednostavna pretraga kvalitetnijeg privatnog smještaja pokazuje visoku zauzetost tih objekata, koji kao da nisu osjetili pandemiju. Jednako je s hotelskim smještajem u ovom segmentu, što je soba skuplja više se tražila i ove i prošle godine.

Iako predstavlja dodanu vrijednost, takav je smještaj u Hrvatskoj i dalje u manjini, ponuda značajno podbacuje u odnosu na potražnju, a većina ponude i dalje ide na masovku.

I globalna istraživanja pokazuju da je potražnja za održivim turističkim proizvodom veća nego prije pandemije, iako će se tek vidjeti hoće li ponašanja turista u idućem razdoblju odgovarati stavovima iznesenim u anketama.

Uz zaštitu okoliša koja nam prva pada na pamet, održivost u turizmu najvećim dijelom podrazumijeva osjećaj za očuvanje lokalne kulture i zajednice.

Održivi turizam povećava kvalitetu života u odredištu, stvara radna mjesta i razvoj zajednice, obogaćuje lokalnu kulturu, umjesto da izaziva iseljavanje stanovništva u gradovima poput Venecije ili Dubrovnika. Također, više nego prije pandemije turisti se izjašnjavaju da im je važno doživjeti baš tu lokalnu kulturu, saživjeti se s mjestom u koje dolaze.

Turisti se usto žele osjećati korisnima, žele pridonijeti očuvanju okoliša odvajanjem otpada ili vožnjom u električnom vlakiću. To posebno vrijedi za mlađe generacije putnika, pogotovo generaciju milenijaca koja se pokazala i najotpornijom u okolnostima zastoja putovanja u pandemiji, pa i financijski.

U posljednjem istraživanju Euromonitora pokazalo se da čak 52 posto putnika želi odabrati održiva putovanja, umjesto 48 posto u 2020. godini, a čak 65 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog klimatskih promjena. Gosti su za sve to spremni platiti. Ako se smatra da će se turistička potrošnja na razinu 2019. vratiti tek 2025., odredišta imaju vremena preusmjeriti tu potrošnju, ako to odluče.

Kontrola dolazaka izletnika

Na primjeru Venecije moglo bi se pokazati koliko se ozbiljno misli okrenuti održivosti te žrtvovati dio prihoda. Grad koji se još uoči poznatog karnevala 2020. davio u turistima postao je svjetski primjer devastacije, i ove je godine jedva izbjegao statusu ugrožene baštine UNESCO-a, zabranivši uplovljavanje velikih kruzera u lagunu. Venecija je ipak i dalje pod povećalom organizacije zbog rizika od overturizma, kojeg ne uzrokuju samo kruzeri. Mnogi smatraju da je ovo “sad ili nikad” za Veneciju, koja je godišnje ostajala bez tisuću stanovnika koji više nisu željeli trpiti gužve.

Stvar planiraju rješavati vrlo konkretno, kroz kontrolu dolazaka izletnika, poticaje za osnivanje startupa i povratak stanovnika, ograničavanje otvaranja novih apartmana, uvođenje kontrole nad zoniranjem zbog zaštite venecijanskih obrtnika.

Na testu je i Dubrovnik, grad koji niti ovo ljeto nije dostigao preklanjske brojke, uključujući i kruzing promet koji se uvijek navodio kao glavni krivac za nesnosne gužve u sezoni. U suradnji s međunarodnom kruzing organizacijom CLIA Grad je uveo nova pravila koja još nije stigao kako spada primijeniti, a nadamo se da će se to dogoditi već sljedećeg ljeta.

Izvor: Poslovni dnevnik